Poslovni savjetnik

Farmaceuta „ni za lijek“

U Hrvatskoj se trenutačno osjeća povećana potražnja za farmaceutima. Prvi razlog tomu leži u ulasku inozemnih farmaceutskih kompanija na hrvatsko tržište lijekova i njihova izravna prisutnost u predstavništvima, a koje zapošljavaju farmaceute, prije svega u marketingu gotovih proizvoda.

Drugi bitan razlog je promjena društvenog uređenja i otvaranje velikog broja privatnih ljekarni, u kojima se farmaceuti zapošljavaju na klasičnim poslovima pripreme i prodaje lijeka te savjetovanja pacijenata.

Po nekim istraživanjima, najbolje plaćeni poslovi u Hrvatskoj su u tvrtkama kojima je primarna djelatnost farmacija, a gdje su plaće za 37 posto više od prosjeka. S druge strane, zanimanje farmaceuta je danas izraziti deficitarno u Hrvatskoj, objašnjava Martina Jurković, headhunterica i direktorica tvrtke Jurković savjetovanje. Najveći razlog tomu, napominje, leži u činjenici što svaka ljekarna mora imati u radnom odnosu magistra farmacije, a nedovoljno ih diplomira. To najbolje znaju oni vlasnici ljekarni koji ih već duže vrijeme traže, posebice ljekarne na otocima ili mjestima koja su udaljena od većih gradova. Drugi razlog je što farmaceutske tvrtke za radna mjesta prodajnih predstavnika također uzimaju kandidate tog profila te im nude znatno bolje uvjete, iako ih moraju dodatno educirati kako bi povećali kvalitetu njihovih prodajnih vještini – ističe Jurković, dodajući da bi rješenje moglo biti uvođenje stručnog trogodišnjeg studija farmaceutike koji bi bio usmjeren kako na farmaceutski stručni dio tako i na ekonomsku grupu predmeta. Na taj način bi se, tvrdi, uz znanstveni mogao ponuditi i primijenjeni studij koji se svakako pokazao nužnim. Visoko školstvo po tom bi pitanju trebalo bolje pratiti potrebe gospodarstva, a naročito s obzirom na rastući broj nezaposlenih.

Spoj stručnog znanja i dobrih prodajnih vještina pokazao se je naročito važnim u današnja vremena i to u svim industrijama. Upravo sada najviše tvrtki angažira head huntere za pronalazak voditelja/direktora prodaje i prodajne predstavnike kako bi povećali prodajne aktivnosti. Traže se ljudi koji vjeruju u proizvod ili uslugu i već samim time unose pozitivno ozračje oko sebe – zaključuje Jurković.

Trendovi u europskom ljekarništvu

Prema rezoluciji Svjetske zdravstvene organizacije, ljekarnici trebaju, osim izdavanja lijekova, provoditi i ljekarničku skrb, a koja obuhvaća podučavanje i savjetovanje pacijenata o ispravnoj uporabi lijekova, praćenje tijeka i ishoda farmakoterapije, racionalizaciju uporabe lijekova te brigu za očuvanje zdravlja ljudi. Na taj način mogu znatno više pridonijeti uspješnijem liječenju pacijenata uz istodobno smanjenje troškova za zdravstvo. Po mišljenju struke, u usporedbi sa zemljama EU, hrvatsko ljekarništvo je dobro organizirano, no probleme čine upravo nedostatak farmaceuta, nejedinstvo struke zbog različite vlasničke strukture ljekarni, zakašnjelo plaćanje HZZO-a, premala naknada za ljekarničke usluge te nerazumijevanje i nepriznavanje ljekarničkih kompetencija od MZSS i HZZO, što ljekarnicima onemogućava pružanje sveobuhvatne ljekarničke skrbi.

U procesima integracije u EU, hrvatski zakoni će se prilagođavati europskima pa potpora međunarodne institucije samo može biti od koristi kada na red dođe zakonodavstvo u području zdravstva i ljekarništva. U međuvremenu, mnogi stručnjaci upozoravaju da moramo uspjeti postići napredak u pogledu uloge i statusa farmaceuta i na vrijeme spoznati uvjete pod kojima oni djeluju u Europskoj uniji, odnosno koji je njihov stupanj kompetencija i odgovornosti, sustav školovanja i kasnijeg stručnog usavršavanja u državama članicama CEPT-e.

Edukacijom do snažnije struke

S druge strane, potrebno je osnažiti struku, koja mora biti dovoljno jaka da se odupre pokušajima da se ljekarnika pretvori u administratora, a ljekarne u mjesto za prikupljanje podataka za zdravstveni sustav. Ogromne probleme predstavlja i snižavanje cijene lijekova, što uz malu vrijednost ljekarničke usluge, prijeti značajnim narušavanjem materijalne osnove poslovanja, a time i opstojnosti svih dijelova ljekarništva izvan javnoga sektora. Ne treba ni zanemariti važnost edukacije svih zaposlenika u ljekarnama radi unapređenja razine ukupne usluge krajnjem korisniku, bolje komunikacije s pacijentom te u konačnici učinkovitije prevencije bolesti i zdravstvenih tegoba. Kako bilo, stručnjaci tvrde da organizacijski model ljekarničkoga sustava iz prirode svoje djelatnosti mora poticati sustavnu izobrazbu zaposlenih i pružanje najviše razine usluge pacijentima, bez obzira na vlasničku strukturu. No valja ipak pričekati rezultate očuvanje ljekarničke mreže kao preduvjeta za kompetentan i stručan rad.

Večernji list

MBA obrazovanje postalo je važno u odabiru kandidata

Kriza koja je posljednjih godina zahvatila gotovo cijeli svijet utjecala je i na hrvatsko tržište rada. Martinu Jurković, vlasnicu tvrtke za posredovanje pri zapošljavanju Jurković savjetovanje, upitali smo kako danas poslodavci traže kvalitetne zaposlenike i što očekuju od njih.

Kako je kriza utjecala na “head hunting” agencije u Hrvatskoj?

Sva kretanja na tržištu, pa tako i kriza, utječu na svaku djelatnost, no ne nužno negativno. Oni koji su i zadnjih godina ulagali u pronalazak i zadržavanje najboljih zaposlenika danas su lideri u svojoj djelatnosti i to se neće promijeniti bez obzira na kretanja na tržištu.

Traže li danas poslodavci manje ili više kadrove preko “head hunting” agencija?

Oni koji su se prije koristili tim uslugama, koriste se njima i danas jer su uvidjeli korist takvog zapošljavanja, te su spremni investirati za pronalazak najboljih kandidata na tržištu. Znaju da time sebi osiguravaju rast i napredak. S druge strane, mnoge tvrtke angažiraju posrednike i za poslove selekcije jer zbog povećanog broja nezaposlenih primaju mnogo prijava kada oglašavaju radno mjesto.

Koja se zanimanja najviše traže?

Posrednici najviše traže visoki i srednji menedžment, ali i specijalističke pozicije jer su obično deficitarne, kao npr. on-line programere. U posljednje je vrijeme mnogo upita za voditelje prodaje i ostale prodajne predstavnike jer su tvrtke odlučile investirati u nove radnike u prodaji kako bi ojačale svoju poziciju na tržištu.

Koje osobine od kandidata najviše traže poslodavci?

Danas poslodavci traže sve više. Nije dovoljno samo stručno i menedžersko znanje. Gledaju se rezultati koji su ostvareni za prethodne poslodavce, management style kandidata, motivacija, inovativnost te treba imati viziju za tvrtku u koju se zapošljava. I nemojte se zavaravati, i danas kao i prije tvrtke najradije zapošljavanju one kandidate koji su zaista spremni požrtvovno raditi.

Kako kod poslodavaca kotiraju kandidati iz privatnih, a kako iz javnih škola? Postoji li razlika?

Poslodavcima koji angažiraju “head huntere” nije toliko bitno obrazovanje, osim ako nije obvezno za obavljanje posla, koliko radno iskustvo i motivacija. Mogu reći da primjećujem sve više kandidata s MBA obrazovanjem koji su ozbiljni kandidati u po-tragama, što upućuje na to daje MBA postao određeni standard u visokom menad-žmentu. Kandidati koji prolaze privatne škole dobivaju praktično znanje, dokjavne ustanove još uvijek imaju naglasak na znanstvenom i teoretskom pristupu. Najpoželjniji su oni koji imaju kombinaciju obrazovanja. Kako gledate na bolonjski proces i kadrove koji proizlaze iz tog sustava? Smatram daje kod nas “bo-lonja” prilično loše implementirana jer se nije konzultiralo s gospodarstvom i tržištem rada. Primjerice, liječnici su deficitarno zanimanje u RH, dijelom zato što studiraju 6 godina, a dijelom i zato što nakon studija ne rade u zdravstvu nego u farmaceutici kao prodajni savjetnici farmaceutskih kompanija. Logično bi bilo da medicinski fakultet napravi 2 programa – jedan koji traje 3 godine i jedan koji traje 6, te da oni s kraćim programom idu u farmaceutska zanimanja (što je većinom prodaja), a oni koji žele u zdravstvo, neka studiraju puni program. Isti princip može se primijeniti i na farmaciju, veterinu, pravo. Kod nas obrazovanje traje dugo, a nakon njega svatko opet počinje od nule.

Kako radi “head hunting”?
Poslodavci angažiraju “head huntere” da im pronađu kandidate za određenu poziciju. Najbolji su “hunteri” oni koji raspolažu svojom bazom kandidata i koji zaista rade obradu tržišta te izravno identificiraju kandidate na tržištu. Zato je za posrednika važno da ima dobar glas te da ga kontaktiraju kandidati koji su odlučili promijeniti poziciju. U tom su poslu najbolji oni koji zaista uživaju upoznavajući nove ljude, i to je ono što mene osobno najviše veseli. Kada razgovaram s kandidatima, doznam mnogo o njihovim poslovima, tvrtkama u kojima rade i o onome što ih motivira u privatnom i poslovnom životu. Da bi posrednik došao do kandidata, važno je da se i kandidat sam učini “vidljivim” preko društvenih mreža ili u stvarnom društvenom životu. I nemojte biti razočarani ako vas još nitko nije vrbovao, važno je da to želite.

Večernji list

Ulaskom u Europsku uniju na važnosti će dobiti francuski jezik

headhunting_u_hrvatskoj

Znanje stranih jezika oduvijek je bilo važno, a danas je nezamislivo da se u poslovnom okruženju ne koristimo barem engleskim jezikom. Za neke pozicije strani jezik može biti čak i presudan, ako se traži osoba koja će surađivati sa strancima, koja će morati prevoditi ili izvještavati na stranom jeziku – kaže Martina Jurković, profesorica njemačkog jezika i književnosti te profesorica lingvistike i vlasnica agencije za posredovanje pri zapošljavanju Jurković savjetovanje. Martinu Jurković upitali smo i koji se jezici danas najviše traže, kakva se razina znanja traži kod pojedinih zanimanja te hoće li ulaskom Hrvatske u EU poznavanje stranih jezika dodatno dobiti na važnosti.

Poznavanje stranih jezika izuzetno je bitno pri zapošljavanju. Koji se strani jezici najviše traže?

Postalo je standardom da svi trebamo znati engleski jezik, a u Hrvatskoj je također važan i njemački jezik, jer je najveći broj investicija upravo s njemačkog govornog područja te su kandidati koji dobro barataju i engleskim i njemačkim obično najpoželjniji u visokom menedžmentu. Uz engleski i njemački također se traže i talijanski, francuski, ali i istočnoslavenski jezici, zbog povećanog broja turista s tih područja. Ovisno tome s kojim tržištima se posluje, također se uče kineski, turski, slovenski i švedski.

Za koja je zanimanja posebno važno znanje stranih jezika?

Nisu važna zanimanja, nego pozicije unutar trgovačkih društava. Ako je neko društvo u stanom vlasništvu, za sve menedžere prve razine znanje jezika investitora i te kako je značajno. Često za pozicije prve i druge razine menedžmen-ta investitor inzistira na znanju njegova jezika jer želi biti siguran da će moći nesmetano komunicirati. Također je znanje stranog jezika presudno za radno mjesto tajnika/tajnice uprave društva jer oni moraju osigurati komunikaciju unutar tvrtke, kao i s majčinskom tvrtkom. Koja se razina znanja danas već smatra “normalnim” za koja zanimanja? Izvrsno govorno znanje stranih jezika važno je na svim razinama, osobito u turizmu i ugostiteljstvu. Konobar u turističkoj destinaciji mora izvrsno govoriti barem dva, a poželjno čak i četiri strana jezika. Tu pisani jezik nije toliko važan, ali govorni mora biti besprijekoran, tj. na razini da se može ostvarivati nesmetana komunikacija. Također cijelo hotelsko osoblje, kao i pomoćne službe moraju znati komunicirati na stranim jezicima te je u hotelskim poduzećima testiranje na strane jezike sastavni dio selekcijskog postupka.

Kolika je potražnja za znanjem nekih egzotičnih jezika i hoće li neki od njih biti vrlo važni u budućnosti?

To je teško predvidjeti, a ovisit će o ekonomskim i političkim čimbenicima.

Hoće li se tržište rada, kada je posrijedi znanje stranih jezika, promijeniti ulaskom u EU?

Ulaskom u EU na važnosti će dobiti francuski jezik, ali će se također razina poznavanja ostalih europskih jezika povećati. S obzirom na to da će se povećati radna mobilnosti, kao i mogućnost studiranja u ostalim članicama, oni koji budu izvrsno poznavali strane jezike lakše će ostvariti tu mogućnost.

Kakva je po vašem mišljenju i iskustvu razina znanja stranih jezika u Hrvata. Je li ona zadovoljavajuća, u nekim zanimanjima možda deficitarna, a u nekim suficitarna?

Hrvati su u samoocjenjivanju razine znanja stranih jezika dosta nekritični i obično u životopisima pišu da “izvrsno” govore neki strani jezik, a zapravo se iza toga krije osnovno znanje jezika.

S obzirom na to da sam profesorica njemačkog jezika, često kandidate za koje se očekuje visoka razina znanja stranog jezika testiram tijekom selekcijskog postupka i nije neuobičajeno da rezultati budu lošiji od očekivanih.

business.hr

Kako napisati pobjedničku molbu za posao?

Najlošije zamolbe za posao stižu od kandidata koju su niz godina bili na jednom radnome mjestu pa nisu imali potrebu pisati zamolbe i životopise, a to je često razlog zašto ne dobiju posao. Njihovo pismeno predstavljanje mnogo je lošije od onog ostalih kandidata. Govori to Martina Jurković, direktorica Jurković savjetovanja, savjetodavne tvrtke u području upravljanja ljudskim resursima, te dodaje da je razina znanja u pisanju molbi sve viša jer sve češće mijenjamo poslove pa se moramo često i prijavljivati. No razlike znaju biti velike. “Visokoobrazovani kadrovi koji govore i dva strana jezika imaju pripremljene zamolbe i životopise
na materinskom jeziku i na dva strana, a povremeno nam još uvijek
netko poštom pošalje ručno napisan životopis i molbu”, navodi ona. Smatra da je velika pogreška ako se molba uopće ne pošalje, a traži se u natječaju. “Mnogi je vole ignorirati jer su lijeni. Zapitajte se koju poruku tako šaljete. Druga je najveća pogreška da se napiše preduga zamolba pa je nitko nema volje pročitati. Želite li da vas se zbog toga eliminira?
Apsolutni pobjednik među pogreškama u zamolbi je kada ostane naziv tvrtke na čiji ste se natječaj prethodno javili”, objasnila je
Martina Jurković.

Bez suvišnih podataka
Navodi da bi dobra molba za posao trebala imati oblik poslovnog pisma
sa svim sastavnim dijelovima, kao što su zaglavlje, predmet, oslovljavanje, kratak sadržaj i potpis. U molbi je važno navesti na
koji natječaj i za koju poziciju se javljamo te gdje smo vidjeli natječaj. Važno je i ukratko opisati zašto se javljamo i zašto smatramo da bismo mogli konkurirati za otvorenu poziciju. “Ako pišemo otvorenu zamolbu,
važno je raspitati se komu šaljemo zamolbu, a bilo bi dobro osloviti tu
osobu. Ljudi vole pristup koji pokazuje da ste se raspitali tko u toj tvrtki provodi selekciju”, pojasnila je. U zamolbi je važno istaknuti najvažnija znanja, iskustva ili vještine potrebe za to radno mjesto. Mnogi često pretrpavaju zamolbe suvišnim podacima i ponavljanju u njima sve iz životopisa. To bi trebalo izbjei jer može imati suprotan učinak – nitko ne
želi pročitati takvu molbu. “Kandidati trebaju znati da su osobe koje provode selekciju zatrpane molbama i da im trebaju olakšati posao tako da budu kratki i jasni. Ako netko piše preduge i zamorne molbe, to se može protumačiti da osoba nema dobru moć prosuđivanja, što je također eliminirajući čimbenik u selekciji”, rekla je Martina Jurković.
Primjećuje da se katkad ne posvećuje dovoljno vremena pisanju pa se nerijetko događa da su molbe manjkave i pune pravopisnih pogrešaka. Takva molba će uz lošu pismenost pokazati površnost kandidata. “Primijetila sam da neki kandidati iz velike želje da se razlikuju od drugih pišu i neprimjerene stvari”, govori ona. Molba mora biti formalna i kratka, sve više je previše. “Oslovljavanje, predmet, za što apliciramo, zašto apliciramo, naše najveće prednosti, naše osobine važne za poziciju, pobrojiti priloge zamolbi, pozdrav i potpis. Ništa više i ništa manje”, nabrojila je najvažnije i najkraće savjete za dobru molbu.
Govoreći o svjetskim trendovima, navodi da uz klasičnu pismenu molbu
međunarodne tvrtke zahtijevaju videoklip, a naročito kada za radna mjesta konkuriraju kandidati iz drugih zemalja. “Budući da se samo 30 posto informacija dobiva iz verbalne komunikacije, jasno je da iz videozapisa možemo izvući dodatne podatke o kandidatu. Sve su važnije i društvene mreže poput LinkedIna te otvaranje profila na njima. Tako dajemo do znanja da nas zanimanju nove mogućnosti zaposlenja”, navela je ona.

Stvoriti kontakte

Informacije su danas brže i dostupnije pa u Hrvatskoj nema kaskanja za svjetskim trendovima. “Bez obzira na tehniku i načine prijavljivanja za radno mjesto, ljudski rad i neposredna komunikacija predstavljaju temelj u selekciji. Nijedan zapis, molba, videokonferencija, skype ili slično ne može dati toliko podataka kao razgovor s kandidatom. Tehnika nam može pomoći, ali i dalje u tvrtkama rade ljudi i važno je da mogu surađivati”, kaže Martina Jurković.
Ipak, ako se ne napiše dobra molba, intervju se neće ni dogoditi jer se upravo prva selekcija provodi na osnovi zaprimljenih zamolbi. “Stoga uložite vrijeme u pisanje molbi i konkurirajte za radna mjesta za koja imate izglede, umjesto da na veliko šaljete molbu na svaku poziciju koja se objavi. Time nećete puno postići. Važnije je uložiti vrijeme u stvaranje kontakata na tržištu kako biste se izdvojili iz mase kandidata i kako bi vas netko prepoznao kad mu se javite”, poručila je Martina Jurković.